O etnografskom odjelu
Tradicijska kultura bila je i ostala identitetska predodžba određenog kraja. Čovjek koristi prirodne sirovine koje su bile iz njegove neposredne blizine i promiče ih u prepoznatljiv kulturni lik. Najveći dio materijala dolazi iz šuma i polja. Od hrastovih greda nastaju čardaci, hiže koje svojom ljepotom zrače kroz stoljeća. No, od drveta niču i prijevozna sredstva, namještaj, kapelice, ali čovjek proizvodi i predmete nužne za preživljavanje – od alata do raznih pomagala raznovrsne primjenjivosti: košare, škrinje, preslice, tanjuri, zdjele. Obradom lana nastaje tkano platno na kojem seoske žene izvode motive kao presliku okoline – od odjeće, koperta, poculica, peča.
Prije novoutemeljenog odjela, Etnografska zbirka u Gradskom muzeju Sisak djeluje od samih službenih početaka Muzeja kao kompleksne ustanove, od 1951. godine. Osnovni vid nabave muzejske građe bilo je darovanje, a financijskim jačanjem ustanove, muzejska građa se počinje i otkupljivati. Broj muzejskih predmeta se konstantno povećavao, između ostalog i u etnografskoj zbirci.
Zbirke Etnografskog odijela predstavljaju narodni inventar okolice Siska. Sakupljan je od polovice prošlog stoljeća pa nadalje. Svoje porijeklo vuče iz još starijih vremena, od polovice 19. stoljeća. Svaki od predmeta ima etnografsku i edukativnu vrijednost, a kao cjelina čine fundus koji prezentira davnu tradiciju, prijašnja vremena, način života, odijevanja, privređivanja, znanja i umijeća sisačke okolice.
Najveći je broj tekstilnih predmeta koji obuhvaćaju narodne nošnje, platneno posoblje, tekstil.
Zbirka “Turnšek”- tekstil Donje Posavine
Zbirka se sastoji od 243 predmeta koja su izdvojena od ostalog tekstilnog materijala. Predmeti spomenute Zbirke u muzej su došli kao donacija, odnosno poklon gospođe Zore Turnšek. Materijal je tekstilni, uporabni – nošnje, ručnici, posteljina, stolnjaci i dr., uglavnom domaće, ukrašavano, laneno platno. O porijeklu samog materijala znamo da je sakupljan sredinom prošlog stoljeća u selu Topolovac, u neposrednoj blizini grada Siska, od strane Zore Vukelić, majke naše darovateljice.
Zbirka nematerijalne baštine
Nematerijalna baština je dio kulturne tradicije koja se bilježi u riječi i slici. Zbirka nematerijalne baštine obuhvaća tradicijske običaje, usmenu predaju, obrede, ceremonije i razna vjerovanja Siska i njegove okolice.
Zbirka nošnji, oglavlja i nakita
Sisački je kraj jedan od najljepših krajeva Hrvatske po narodnoj nošnji. Narodna nošnja predstavlja starinsko žensko i muško ruho na čije oblike utječu tradicija i običaji u okviru jedne zajednice i kulturnog razdoblja. Zbirka nošnji oglavlja i nakita sastoji se od kompleta nošnji, nepotpunih kompleta nošnji, dijelova nošnji, oglavlja, nakita i obuće. Osnovna sirovina za izradu nošnje bili su lan i konoplja. Tkanje i vezenje tj. ukrašavanje narodnih nošnji bio je isključivo ženski posao. Od motiva prevladavaju geometrijski te vegetabilni ornamenti.
Zbirka Orlić
Zbirka Orlić bila je privatna etnografska zbirka i djelo entuzijazma i ljubavi prema baštini doktora Ivana Orlića te je kao ostavština poslije njegove smrti našla svoje mjesto u našem muzeju. U rodnoj kući u Krapju gospodin Orlić sakupljao je raznovrsne predmete iz svoje bliže i dalje okolice. Zbirka se sastoji od raznovrsnog materijala potrebnog u organiziranju domaćinstva te predmeta iz proizvodnog procesa tkanja, od alata i ostalog.
Zbirka tekstila
Tekstilni inventar etnografske zbirke sastoji se većinom od predmeta korištenih za opremanje i ukrašavanje tradicijskog doma, čime je čovjek prostor u kojem boravi učinio funkcionalnim i ugodnijim za život. U taj inventar ubrajamo ručnike, plahte, stolnjake, kuhinjske krpe, tabletiće, posteljinu i druge predmete koji su i danas u uporabi u nekim kućanstvima. Osnovna sirovina za izradu nošnje tj. odjeće i ostalog tekstila bio je lan. Sve poslove oko proizvodnje tekstila obavljale su žene, koje su svoja iskustva prenosile naraštajima, a u tekstilu prevladavaju geometrijski, vegetabilni motivi, te biljni ornamenti (ruže, jaglaci, ljubičice, ljiljani i dr.). Susreću se i geometrijski izrađeni životinjski ornamenti.
Zbirka tradicijskog domaćinstva
Zbirka tradicijskog domaćinstva sadrži predmete za kućansku upotrebu (kućanska oprema, namještaj, uporabni i funkcionalni predmeti, kućanska i kuhinjska pomagala te kuhinjski pribor) izrađene u drvetu, glini, limu, željezu i staklu. Kronološki Zbirka pokriva razdoblje od kraja 19. do početka 20. stoljeća. Zbirka pruža relevantan uvid u način života seoskog stanovništva sisačke okolice te način domaće izrade raznih uporabnih i funkcionalnih predmeta. Predmeti su većinom domaće proizvodnje (koje su izradili stanovnici sela sisačke okolice), dok ih je nekolicina i industrijske izrade. Predmeti za Zbirku prikupljani su od sredine prošlog stoljeća planiranom kupnjom ili darovanjem.
Zbirka tradicijskog gospodarstva
Zbirku tradicijskog gospodarstva čine predmeti koji pripadaju vođenju seoskog gospodarstva i privređivanju. Predmeti su različitih veličina, od čamaca i zaprežnih kola do minijaturnih pastirskih čaša. Materijal je različit: od kože za opremu konja, drveta u vidu lopata i različitih vrsta spremišta i mjera, preko željeznih osti i vaga do špagom ispletenih mreža i sirnica. Tu su i arhaični jarmovi, plugovi te alat za prevlačenje kuća i užarski alat. Srpovi, vodiri i cugovi – tikvice, sječke za duhan, čekići, razna burad. Predmeti su različitog porijekla odnosno njihovo prikupljanje datira od 50-tih godina prošlog stoljeća. Teritorij s kojeg dolaze pokriva širu okolicu grada Siska, odnosno područja Posavine, Pokuplja i Banovine te predstavlja osebujan fond.
Predmeti su različitog stanja, uglavnom dobrog, obzirom na starost. Izgledom sačuvani te širokim rasponom predstavljeni, vrijedan su dokument prošlosti.
Zbirka Šoštarić
Zbirka Šoštarić najmlađa je zbirka Etnografskog odjela. Čine ju raznovrsni alati i kućanski predmeti koje je za svog života sakupio Vlado Šoštarić u svom rodnom glinskom kraju.
