O numizmatičkom odjelu
Prije novoutemeljenog odjela numizmatička zbirka postoji u Gradskom muzeju od 1951. u sklopu Arheološke zbirka s numizmatikom. Obradu zbirke u inventarnim knjigama prvi kustos i ravnatelj muzeja Stjepan Vrbanović uveo je šezdesetih godina. Prvo je uveden ,rimski kovani novac. Zbirka se otpočetka popunjavala nalazom, otkupom i poklonom i tako je nastavljeno do danas. Prvo prikazivanje numizmatičke zbirke bilo je u sklopu prvog arheološkog postava smještenog u zgradi Colussi, danas je u njoj smješten županijski katastar.
U numizmatičkom odjelu nalazi se desetak tisuća komada kovanog novca, medalja i papirnatog novca. Zbog tako velikog broja predmeta odjel je podijeljen na sljedeće zbirke:
- Zbirka predrimskog i rimskog ranocarskog novca
- Zbirka novca iz razdoblja kovnice Siscia
- Zbirka srednjovjekovnog i novovjekovnog novca
- Zbirka papirnatog novca
- Zbirka medalja
Zbirka predrimskog i rimskog ranocarskog novca
Veći dio dobro sačuvanog kovanog srebrnog i uglavnom brončanog novca obrađen je i objavljen u Katalogu numizmatike Gradskog muzeja Sisak, svezak 1.: Predrimsko i rimsko ranocarsko razdoblje, 2009.
Zbirka novca razdoblja kovnice Siscija
Ova zbirka je najobimnija, najvrijednija i zastupljena je kovanim novcem u zlatu, srebru i bronci. Obuhvaća razdoblje od cara Galijena utemeljitelja kovnice u Sisciji do 6. st., koje je zastupljeno jednim vrlo vrijednim najnovijim arheološkim posebnim nalazom zlatnika cara Justinijana (527.-565.) nađenog pri istraživanju 2010. na arheološkom parku Sv. Kvirin.
Premda je iz ove Zbirke teško izdvajati posebno vrijedne komade naglasci su na: argenteusima prve tetrarhije iz ostave blaga datiran u 296. godinu, silikve i solid Konstancija II., zlatnik-vrijednosti 9 silikvi Konstansa. Najbrojnije su brončane kovanice gotovo svih careva 4. st. od najbrojnijih Konstantina I. Velikog i njegove dinastije, preko dinastije iz Cibala (Valentinijan I. i nasljednici), Teodozija I. i nasljednika do samo nekih careva (solid Valentinijana III.) u 5. st.
Zbirka novovjekovnog novca
Od srednjovjekovnog novca tu su : frizatici i banovci, turski srebrnjaci iz 16.st., petnaest krajcera Leopolda Habsburga kovanih od 1663.-1693. iz ostave blaga nađenih u poklopcu drvene škrinje, taliri i četvrt taliri iz 17. i 18. st., krajcari Marije Terezije i Josipa II., zlatnici Luja XVI., Napoleona i Franje Josipa, čijeg novca je inače ponajviše s kraja 19. i početka 20. st. Tu je iz 20. st. skupni nalaz srebrnih 20 i 50 dinara Petra II. Karađorđevića i kovani novac socijalističke Jugoslavije i nešto novca iz cijelog svijeta.
Zbirka papirnatog novca
Papirnati novac je samo iz razdoblja od kraja 19. do kraja 20. st., ponajviše koji se u to vrijeme koristio u Sisku, ali i iz ostatka svijeta. Naglasci su na: austrougarskim krunama, dinarima kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije, kune NDH, partizanski i socijalističke Jugoslavije i hrvatski dinari.
Zbirka medalja
Medalje su zastupljene razdobljem od kraja 19. do kraja 20.st. Ponajviše ih je Franje Josipe, zatim društava i uz prigodne događaje u tom razdoblju.