U četvrtak, 9. studenoga 2017. u Gradskom muzeju Sisak održalo se prvo u nizu predavanja kojima ćemo obilježiti 1755 godina od osnutka carske kovnice novca u Sisciji. Predavanje pod nazivom Utjecaj siscijske kovnice na cirkulaciju rimskognovca održao je Miroslav Nađ, kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Siscijska kovnica osnovana je 262. godine, a u Sisciju je smještena zbog njezina geostrateškog položaja na ušću Kupe u Savu i zbog udaljenosti od opasnosti limesa. Sisačka je kovnica svojom produkcijom imala veliki utjecaj na monetarnu ekonomiju i privredu cijelog Rimskog Carstva. Tijekom svojega postojanja u pojedinim je periodima siscijska kovnica producirala više novca negoli kovnica u Rimu. Kovnica je producirala novac u sva tri etalona – bronci, srebru i zlatu. Postojala je sve do početka petoga stoljeća kada se u njoj kovao novac u ime cara Honorija te u kratkome periodu za vrijeme ostrogotske vladavine od kraja 5. do početka 6. stoljeća. Dugi period arheoloških istraživanja u kontinentalnoj Hrvatskoj i samome Sisku, donio je i nove spoznaje o numizmatičkoj građi vezane za produkciju i rasprostiranje novca kovanoga u Sisciji. Analizom historijata postojanja kovnice, njezin utjecaj na cirkulaciju novca te komparirajući ih s ostalim kovnicama toga perioda, bit će prezentiran opseg utjecaja i važnost siscijske kovnice tijekom svog postojanja.
