U ponedjeljak, 25. rujna 2017. u Gradskom muzeju Sisak, Kralja Tomislava 10, održalo se predavanje Kultura grada. Smisao proizvodnje i industrijske baštine. dr. Tomaža Pipana s Odjela za krajobraznu arhitekturu, Biotehnički Fakultet, Sveučilište u Ljubljani.
U posljednjih 30 godina industrijska je proizvodnja prošla kroz neke velike promjene. Globalni opskrbni lanci i kontejnerski promet radikalno su preobrazili svijet proizvodnje i protegli ga širom svijeta. Zbog napretka u tehnologiji i znanosti, kao i mnogo puta prije, kulturni okvir svijeta se radikalno promijenio. U 20-ima i 40-im godinama prošlog stoljeća, masovna proizvodnja i automatizacija, radikalno su preobrazili svakodnevni život radnika. Industrijska kultura nastala iz tih tehnoloških promjena definira obrasce svakodnevnog života koji se i danas smatraju zdravo za gotovo. Masovno proizvedena roba, lako dostupna dobra i usluge, oblikovanje potrošačkog društva – sve to su kulturne osobine koje proizlaze iz promjena u industrijskoj proizvodnji i napretku tehnologije.
Razmišljanje o industriji kao o kulturnom, a ne gospodarskom resursu, omogućuje nam da vidimo prednosti know-how-a u proizvodnji kulture. U vremenima kada stari industrijski gradovi trebaju pronaći nove identitete, kroz znatne transformacije, standardna rješenja su na razini ubrizgavanja turizma i “umjetne kulture” kao regeneracijske ekonomije. No, to neće moći zamijeniti tisuće i tisuće poslova koje je industrija stvorila u prošlosti. Jedna od alternativa je ponovno gledanje industrijske proizvodnje kao resursa, što ga čini relevantnim kao resurs za proizvodnju znanja uz povijesnu turističku vrijednost. Industrijska kultura ne bi trebala biti samo dio fiksne prošlosti koja je unovčena kroz turizam, već dio živog i dinamičnog grada. Upotrebom znanja o proizvodnji u svakodnevnom životu grada proaktivno, a ne samo kroz “turistizaciju”, može se postići da tradicionalno industrijsko znanje može ponovno biti dio svjetske industrije, a industrijski segment dio svakodnevne gradske kulture.
