Grad Sisak, izrastao na ostacima antičke Siscije, grad je izuzetne i bogate arheološke baštine koja privlači pozornost brojnih znanstvenika i istraživača. Arheološka istraživanja provedena na području grada otkrila su do danas niz nepoznatih činjenica o njegovoj prošlosti, a bogatstvo, raznolikost i očuvanost nalaza nametnuli su Sisak kao važno mjesto hrvatske arheologije. Nova saznanja dobivena istražnim radovima Gradski muzej Sisak redovito prezentira javnosti kroz razne radove, kataloge i izložbe, no istražne radove, osim sisačkog Muzeja, provodile su i druge institucije i privatne tvrtke koje raspolažu saznanjima s kojima javnost još nije upoznata. Voditelji ili sudionici tih istražnih radova bili su tako Arheološki muzej iz Zagreba, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda i mnogi drugi.
Iz tog razloga Gradski muzej Sisak će tijekom veljače i ožujka 2015. organizirati ciklus predavanja „Sisak u svjetlu novih arheoloških istraživanja“ kojima će se prikazati rezultati istraživanja s kojima građani Siska još nisu upoznati. Bitno je ukazati na činjenicu kako je naš grad područje od iznimnog znanstvenog interesa na polju arheologije, a predavanja su ujedno poticaj da se promisli o budućem razvoju grada u kontekstu arheološkog znanstvenog interesa i važnosti grada u takvim okvirima. Ciklusom predavanja ujedno će se i obilježiti 2050. godišnjica dolaska Rimljana na područje Siska.
Prvo u nizu predavanja „Rimske olovne tesere iz Siska“ dr. sc. Ivana Radmana Livaja iz Arheološkog muzeja u Zagrebu bit će posvećeno teserama (olovnim pločicama) iz AMZ-a kojih u fundusu ima gotovo 1200 primjeraka. Riječ je o malim olovnim pločicama, mahom nepravilna pravokutna oblika, probušenima barem jednom rupicom kako bi se tesera mogla privezati za neku trgovačku robu pomoću špage ili žice. Iako je na teserama zabilježeno mnoštvo kratica, što bi moglo ukazivati na raznorazne trgovačke ili obrtničke djelatnosti, po svemu sudeći se veći dio tesera može bez puno dvojbe vezivati uz tekstilni obrt. Sisačke tesere nisu samo izvanredan povijesni izvor za rimsku tekstilnu industriju: na njima su zabilježena imena stotina stanovnika Siscije.
O osobitostima i važnosti pronalaska tesera te njihovom nalazištu možete saznati u četvrtak, 5. veljače 2015. u Gradskom muzeju Sisak s početkom u 19 sati.
