U četvrtak, 30. ožujka 2017. godine, u Gradskom muzeju Sisak u 19 sati, u sklopu ciklusa povijesnih predavanja, održalo se predavanje dr. sc. Zrinke Nikolić Jakus, izv. prof. s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod nazivom: „Čupori Moslavački: gospodari Moslavine“. Moćni plemićki rod Čupor Moslavački javlja se pod tim imenom u povijesnim izvorima u prvoj polovici 14. stoljeća, ali se danas smatra da su odvjetak još starijeg roda Moslavačkih ili Moslavinskih (De Monoszló), koji su posjedovali moslavačko vlastelinstvo od druge polovine 12. stoljeća. Moslavina je i ime njihova utvrđenoga grada, smještenoga na rubnim obroncima Moslavačke gore (na čijem su mjestu svoj dvorac kasnije izgradili grofovi Erdödy, a u kojemu se danas nalazi Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“). Iz toga se grada nadzirala dolina rijeke Lonje. Upravljali su Moslavinom do izumrća u muškoj lozi 1492. godine, a imali su posjede i u Zagrebačkoj i Križevačkoj, a neko vrijeme i u Vukovarskoj i Bačkoj županiji. Od kraja 14. stoljeća posjeduju i Jelengrad (Szarvaskó) i Podgrađe (Warallya), a povremeno su zalogom ili donacijom dolazili i u posjed drugih gradova, naprimjer Sokola, Bihaća, Ripača, Dubovca, Nevne, Korođa, Ivankova i tako dalje. Stjepan (*1256. – *1293.) s nadimkom „Čupor“ (mađarski csupor, možda u značenju ćup) rodonačelnik je grane Čupora Moslavačkih koja krajem 14. stoljeća ponovno doživljava uspon. Njezini su najistaknutiji članovi bili ban Toma (1217. – 1231.), Egidije (†1313), Pavao (†1415.), slavonski ban, poznat po sukobu s bosanskim vojvodom Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem, njegov sin Demetrije, kninski, zagrebački i đurski biskup (†1468.), te Nikola (†1473.), erdeljski vojvoda i istaknuti ratnik u vrijeme kralja Matijaša Korvina (1458. – 1490.). Motivi s njihova obiteljskoga grba u kojemu je romb (nagnuti pravokutnik) s četiri reda u kojemu se izmjenjuju crvene i srebrne kocke, a na kojemu stoji svraka, danas se nalaze u grbu grada Kutine.
