U četvrtak, 16. studenoga 2017. u Gradskom muzeju Sisak održalo se drugo u nizu predavanja kojima obilježavamo 1755 godina od osnutka carske kovnice novca u Sisciji. Predavanje pod nazivom „Antoninijani siscijske kovnice“ održao je dr. sc. Davor Margetić.
Nakon osnutka kovnice u Sisciji u vrijeme Galijenove vladavine, sve do Dioklecijanove novčane reforme, ovdje se izrađuju antoninijani u velikome broju. Antoninijani su novčana jedinica u Rimskom Carstvu koja je vrijedila dva denara. U vrijeme rada siscijske kovnice, uslijed njegova obezvrijeđivanja, novac je brončan i sadrži malu količinu srebra. U Sisciji antoninijane izrađuje 15 careva i cezara: Galijen, Klaudije, Kvintil, Aurelijan, Tacit, Florijan, Prob, Kar, Numerijan, Karin, Julijan Panonski, Dioklecijan, Maksimijan, Konstancije I i Galerije, te tri carice: Salonina, Severina i Magnija Urbika. Dok su ostali carevi kovali svoj novac diljem Rimskog Carstva, jedino je novac Julijana kovan isključivo u siscijskoj kovnici. Redovito je na antoninijanima na aversu prikazan portret cara koji nosi zrakastu krunu, dok su poprsja carica prikazana na polumjesecu. Reversna je strana novca mjesto gdje vladari šalju svojim podanicima diljem carstva različite propagandne poruke. Na antoninijanima nalazimo razne prikaze na reversu, od božanstava iz rimskog panteona, preko onih vojne tematike, do prikaza cara u raznim scenama. Razdoblje je nakon Aurelijanove novčane reforme karakteristično pažljivom izradom novca vrlo dobre kvalitete. Novci kovani u Sisciji predstavljaju umjetnička djela vještih gravera kalupa koji su na malom prostoru kovne pločice prikazali zanimljiva likovna rješenja i dosegli velike estetske vrijednosti. Svoju najveću produkciju kovnica doživljava u vrijeme Proba kada radi u sedam oficina i postaje jedna od najvažnijih kovnica Zapadnog Rimskog Carstva. Tada su izrađene velike količine antoninijana, s puno aversnih prikaza cara, u puno varijanti. Analiza pojedinih serija novaca nam daje vrijedne podatke o povijesnim događajima.
