Povijest Siska

Grad Sisak počiva na iznimno povoljnom geografskom položaju unutar kojeg se ističu čvorišta rijeka Kupe, Save i Odre. Pogodna obilježja krajolika na to su mjesto privukla prapovijesne zajednice, a kao rezultat toga, na desnoj je strani obale rijeke Kupe niknula ilirsko-keltska Segestica. Zahvaljujući rezultatima dosad provedenih arheoloških istraživanja, moguće je zaključiti kako je Segestica bila jedan od istaknutih trgovinskih i obrtničkih centara jugozapadnog dijela panonske nizine.

Nakon nekolicine neuspjelih pokušaja, godine 35. pr. n. e., budući prvi rimski car Oktavijan uspijeva uspostaviti dominaciju nad lokalnim stanovništvom Segestice. Ubrzo potom, na lijevoj obali rijeke Kupe niče rimski vojni logor iz kojeg će se u nadolazećim desetljećima razviti jedan od istaknutijih gradova čitavog Rimskog Carstva – Siscia. U doba Flavijevaca, oko 71. godine, grad postaje kolonijom (Colonia Flavia Siscia) te se proces njegova razvoja dodatno ubrzava. Godine 106., Trajanovom podjelom Panonije na Gornju i Donju, Siscia postaje dijelom provincije Gornje Panonije. Krajem istog stoljeća, godine 194., grad ponovno dobiva status kolonije te novo ime – Colonia Septimia Augusta. Potkraj 3. st., uslijed Dioklecijanovih reformi, dolazi do novih podjela te iz spomenutih dviju provincija nastaju četiri, a Siscia postaje glavnim gradom Panonije Savije. Time je ponovno potvrđeno da se radi o gradu čiji je značaj uvelike nadilazio panonske granice. O važnosti Siscije vjerno svjedoče brojni pokretni arheološki nalazi, ali i reprezentativni ostatci rimske arhitekture.

Nakon pada Rimskog Carstva, postajući dijelom različitih srednjovjekovnih kraljevstava, Siscija prolazi kroz razdoblje učestalih promjena. S vremenom grad, tada već poznat kao Siska, ponovno dobiva na važnosti te postaje istaknuto trgovačko središte. U tom periodu Sisak je imao ključnu ulogu u obrani regije od učestalih invazija vršenih od strane Osmanskog Carstva. Godinu 1593. treba upamtiti kao godinu tijekom koje se odigrao jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti grada – Bitka kod Siska. Tada su udružene hrvatske i austrijske snage Osmanskim uzurpatorima upravo kod Siska nanijele odlučujući poraz i usporile njihova daljnja napredovanja. Utvrda Stari grad koja je podignuta nedaleko ušća Kupe u Savu u svrhu lakše obrane od neprijatelja s vremenom je postala jedan od prepoznatljivih simbola grada Siska.

U 19. i 20. st. Sisak se razvija u značajno industrijsko središte. Nova faza intenzivnog razvoja grada potaknuta je izgradnjom željezničkih pruga i rastom teških industrija poput rafinerije nafte te metaloprerađivačke industrije. Sisak je postao jedan od vodećih industrijskih gradova u bivšoj Jugoslaviji, posebno poznat po proizvodnji čelika i petrokemijskoj industriji.

Unutar Gradskog muzeja Sisak njeguje se bogato kulturno nasljeđe sisačkog područja – pažnja se u podjednakoj mjeri posvećuju najranijim, prapovijesnim vremenima, antičkom te modernom, industrijskom razdoblju. Zbirke i izložbe muzeja pružaju sveobuhvatan pregled uloge Siska kroz povijest čineći ga ključnim mjestom koje je nužno posjetiti u svrhu potpunijeg razumijevanja kulturne i povijesne važnosti grada.