Kralja Tomislava 10

Sisak, Hrvatska

044/ 811-811

Kontakt telefon

PROMOCIJA NOVIH ETNOLOŠKIH PUBLIKACIJA GRADSKOG MUZEJA SISAK

U četvrtak, 6. ožujka 2025. u 18,00 sati u Gradskom muzeju Sisak, Ulica kralja Tomislava 10 u Sisku održat će se promocija novih etnoloških izdanja Gradskog muzeja Sisak.

Promovirat će se dvije publikacije, autorice Katice Mrgić, više etnologinje Muzeja, Vizure čardaka, Tradicijska graditeljska baština Sisačkog kraja i okolice – Posavina, Pokuplje, Lonjsko polje, Banovina, Pounje, Moslavina, Vukomeričke gorice i Ponovljena pokupska ekspedicija.

Obje publikacije tiskane su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Siska i Gradskog muzeja Sisak.

VIZURE ČARDAKA

Tradicijska graditeljska baština Sisačkog kraja i okolice – Posavina, Pokuplje, Lonjsko polje, Banovina, Pounje, Moslavina, Vukomeričke gorice

Monografija, autorice Katice Mrgić, rezultat je terenskog istraživanja i sustavnog prikupljanja građe/fotodokumentacije na terenu. Prikupljanje građe, istraživanje na terenu i dokumentiranje tradicijskog naslijeđa vršeno je kroz period zadnjih 30 godina.

Značaj ovog istraživanja je u prikazu zastupljenih varijacija  načina gradnje i oblikovanja materijala koje čine identitetsku sliku ovog kraja, kroz način gradnje i oblikovanje materijala. Prezentirati što širu sliku ovog važnog segmenta od etnološkog je interesa i velike važnosti za način života ruralnog područja.

Važnost tradicijskog graditeljstva sisačkog područja je u iskorištavanju i ustaljenom oblikovanju drveta-hrasta prvenstveno u obliku katnica koje su svojom kvalitetom i ljepotom bez premca na nivou Hrvatske

Prezentirano u vidu monografije kao načina koncipiranja koja prikazuje širu okolicu Siska kroz zastupljenost graditeljskog umijeća kako nizinskih tako i brdovitih i poplavnih dijelova ovog područja.

Terensko istraživanje dokazuje važnost prikupljanja dokumentacije/foto dokumentacije koja ostaje na čuvanje u GMS;  nalazi se na terenu ali je važna kao dio etnološkog interesa i dio baštine važnijeg segmenta opće identitetske slike ovog šireg kraja. Predmet interesa bile su tradicijske građevine kako stambene tako i gospodarske namjene kao dio cjeline ali i životnih potreba ruralnog sisačkog područja.

PONOVLJENA POKUPSKA EKSPEDICIJA

2023.godine navršila se sto godina od pokupske ekspedicije koju je vodio znameniti hrvatski etnolog Milovan Gavazzi. 

Po uzoru na tu ekspediciju, 2014.g. poduzeta je akcija spusta Kupom čamcima u organizaciji dvoje djelatnika Gradskog Muzeja Sisak i sudjelovanje studenata polaznika Volonterskog kampa, upravo zahvaljujući dobroj suradnji između etnologinje Katice Mrgić i pedagoga Marijana Bogatića. Volonterski kamp koji se provodio ljeti u trajanju od 10 dana bio nam je idealna prilika da se ovako nešto napravi.  Kroz desetak dana zadatak  je bio proći ovu rutu sa ciljanim zaustavljanjima i obilaskom terena te bilježenjem etnografskih značajki kraja kroz koji se prolazi.

Ova plovidba organizirana je po uzoru na jednu davnašnju ekspediciju. U ljeto 1923. godine, tadašnji Etnografski odio Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, odlučio je sprovesti istraživačku etnološku ekspediciju u Pokuplju.  Među njima je bio i prvi čovjek hrvatske etnologije Milovan Gavazzi.  Sa svojim kolegama, između 16.7. i 13.8.  spuštao se niz Kupu, obilazeći pokupska sela uz vodu i dalje od nje.

Pod vodstvom pedagoga i etnologa GMS-a i potrebnog logističkog tima provelo se studente kroz ovaj bajkoviti kraj i nastojalo se na nezaboravan način pružiti im sliku Pokuplja i njegovog naslijeđa. Plovidba, zaustavljanja, terenski rad, presnimavanja i klasificiranja materijala odvijala su se kroz dnevnu rutinu i osvajanja novih kilometara.     

Iskustvo terena iz prve ruke donijelo je kontakte i upoznavanje sa stanovništvom kroz razgovor, snimanje arhitekture i ostalih zanimljivosti, potragu za ostacima tradicijskog naslijeđa i promatranje stanja nekada karakterističnih i prepoznatljivih osobina kroz potenciranje ispitivanja o pojedinim elementima.

Pokušali smo vođeni zapisima s tog putovanja, usmjeriti svoja istraživanja na značajke koje su naši prethodnici spominjali, te naknadno napraviti usporedbu, i pronaći možebitne nasljednike ljudi koji se navode kao kazivači i suradnici.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on telegram
Telegram
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on email
Email
Share on print
Print