Utjecaj siscijske kovnice na cirkulaciju rimskog novca

U četvrtak, 9. studenoga 2017. u Gradskom muzeju Sisak održalo se prvo u nizu predavanja kojima ćemo obilježiti 1755 godina od osnutka carske kovnice novca u Sisciji. Predavanje pod nazivom Utjecaj siscijske kovnice na cirkulaciju rimskog novca održao je Miroslav Nađ, kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Siscijska kovnica osnovana je 262. godine, a u Sisciju je smještena zbog njezina geostrateškog položaja na ušću Kupe u Savu i zbog udaljenosti od opasnosti limesa. Sisačka je kovnica svojom produkcijom imala veliki utjecaj na monetarnu ekonomiju i privredu cijelog Rimskog Carstva. Tijekom svojega postojanja u pojedinim je periodima siscijska kovnica producirala više novca negoli kovnica u Rimu. Kovnica je producirala novac u sva tri etalona -  bronci, srebru i zlatu. Postojala je sve do početka petoga stoljeća kada se u njoj kovao novac u ime cara Honorija te u kratkome periodu za vrijeme ostrogotske vladavine od kraja 5. do početka 6. stoljeća. Dugi period arheoloških istraživanja u kontinentalnoj Hrvatskoj i samome Sisku, donio je i nove spoznaje o numizmatičkoj građi vezane za produkciju i rasprostiranje novca kovanoga u Sisciji. Analizom historijata postojanja kovnice, njezin utjecaj na cirkulaciju novca te komparirajući ih s ostalim kovnicama toga perioda, bit će prezentiran opseg utjecaja i važnost siscijske kovnice tijekom svog postojanja.

  • IMG_9243
  • IMG_9244
  • IMG_9245
  • IMG_9247
  • IMG_9249
  • IMG_9253
  • IMG_9255
  • IMG_9257
  • IMG_9259
  • IMG_9260
  • IMG_9343
  • IMG_9344
  • IMG_9345
  • IMG_9346
  • IMG_9348