Kralja Tomislava 10

Sisak, Hrvatska

044/ 811-811

Kontakt telefon

Predavanje „Sisačko vlastelinstvo Zagrebačkog kaptola u srednjem vijeku: priča o održivom razvoju“

U četvrtak, 6. travnja 2017. godine, u Gradskom muzeju Sisak u 19 sati, u sklopu ciklusa povijesnih predavanja, održalo se predavanje dr. sc. Marka Jerkovića, zn. sur. (Odsjek za povijest, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu) pod nazivom: „Sisačko vlastelinstvo Zagrebačkog kaptola u srednjem vijeku: priča o održivom razvoju“. Od 1215. godine, kada Zagrebački kaptol postaje vlasnik Siska i okolnih posjeda pa sve do kraja srednjega vijeka, kontinuirano traje oblikovanje i razvoj novoga kaptolskog vlastelinstva. Tijekom 13., a naročito za vrijeme 14. stoljeća, Zagrebački kaptol potiče gospodarski i društveni razvoj kraja – iskorištava se riječni potencijal Kupe, Save i Odre, sisačko područje postaje važna prometna točka te sam Sisak izrasta u jedno od kaptolskih upravnih središta. Izlaganjem se prikazuje na koji su način zagrebački kanonici organizirali upravu nad sisačkim vlastelinstvom i koja je bila važnost sisačkoga kraja u gospodarskome životu zagrebačkih kanonika. U tome se kontekstu naročita pozornost posvećuje gospodarskoj preobrazbi sisačkoga vlastelinstva te se upozorava na važnost ovladavanja prirodnim potencijalom i riječnim dolinama sisačkoga područja. Tijekom 14. stoljeća zagrebački su kanonici na sisačkome vlastelinstvu razvijali takozvani predijalni sustav te su, radi unaprjeđenja gospodarenja, veći dio zemljišta dali pojedincima (uglavnom plemićima) u zakup. Razvoj zakupnoga sustava postao je glavna stavka gospodarske reforme na sisačkome vlastelinstvu u ovome periodu, odnosno temelj održivog razvoja cjelokupnoga područja smještenoga oko Kupe, Odre i Save. Usporedno s gospodarskim reformama došle su i  upravne; Zagrebački kaptol, naime, na ovome području čini administrativni preustroj i sve posjede objedinjuje u novu upravnu jedinicu pod nazivom komitat. U sisačkome je komitatu djelovao čitav niz kaptolskih službenika koji su, još više nego u prethodnim periodima, nadgledali poljoprivrednu proizvodnju i organizirali efikasniji sustav ubiranja poreza. Kasnosrednjovjekovni je period cjelokupnoj Zagrebačkoj biskupiji donio nove izazove, osobito zbog nadiranja Osmanlija. No sisačko vlastelinstvo i u ovom razdoblju prosperira; kanonici pronalaze nova, inovativna rješenja  pomoću kojih osiguravaju dostatnu proizvodnju hrane i potiču trgovinu. Štoviše, sam Sisak postaje trgovište početkom 15. stoljeća te Kaptol ovome naselju daje određenu autonomiju u organizaciji lokalne uprave. Nadalje, dio se izbjeglica pred Osmanlijama naseljava upravo na ovim zemljištima te se pokreće novi val krčenja šuma i osnutak novih sela. Do novih većih promjena na sisačkome vlastelinstvu dolazi 1540-ih godina, kada se počinje graditi sisačka utvrda, čime se i Kaptol i stanovništvo kaptolskih južnih zemljoposjeda intenzivnije uključuje u obrambeni sustav Kraljevstva. 

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on telegram
Telegram
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on email
Email
Share on print
Print