Događanja u sklopu Dana industrijske baštine grada Siska

28. rujna 2013

Dani otvorenih vrata u tvornici „Segestica 1919.“, stručno vodstvo: mr. sc. Vlatko Čakširan

Povodom Dana industrijske baštine grada Siska, Gradski muzej Sisak organizira razgledavanje tvornice „Segestica 1919.“ kao vrijednog spomenika industrijske baštine koji je i danas u funkciji proizvodnje. Od osnutka tvornice kao „Pecare d.d.“ 1919. godine, pa preko industrijalca Petra Teslića koji je tvornicu pretvorio u sisački brend u razdoblju između 1918. i 1941. godine, do formiranja „Segestice“ nakon Drugog svjetskog rata, ona je najstarija sisačka tvornica koja djeluje do današnjeg dana. Kontinuitet razvoja ne bi bio moguć bez proizvoda koje obilježavaju tradicija i kvaliteta kao osnovne odrednice  poslovanja tvornice.

Stoga pozivamo sve Siščane i goste našega grada da se odazovu na Dane otvorenih vrata ove tvornice. Razgledavanje započinje u subotu, 28. rujna 2013. godine u 10,00 sati ispred sisačkog Željezničkog kolodvora. Nakon kraćeg upoznavanja s poviješću tzv. sjeverne industrijske zone, u kojoj su se nalazila lučka i željeznička postrojenja, Teslićeve tvornice alkohola i stakla, Tvornica tanina, Ciglana Momčilović…, zainteresirani će se posjetitelji moći uputiti do tvornice „Segestica 1919.“ gdje će uz stručno vodstvo obići tvornicu, upoznati sve njene kapacitete i aktualni asortiman proizvoda. Svim posjetiteljima bit će omogućena besplatna degustacija proizvoda tvornice te kupnja proizvoda iz asortimana svih tvrtki koje posluju u sastavu zagrebačke TITA GRUPE (Segestica 1919, Badel i Labud) u diskontu u sklopu tvornice po promotivnim cijenama za vrijeme trajanja Dana industrijske baštine, od 20. rujna do 05. listopada 2013. godine.

 

30. rujna 2013, utvrda Stari grad, 19,00 sati

Predavanje „Likovna kolonija Željezare Sisak 1971. - 1990.“ mr. sc. Vlatka Čakširana, višeg kustosa Gradskog muzeja Sisak

 Kolonija likovnih umjetnika Željezare Sisak predstavlja značajnu likovnu manifestaciju koja je trajala od 1971. pa sve do 1990. i u to je vrijeme iza sebe ostavila niz trajnih materijalnih i duhovnih vrijednosti. Nastala je na osnovi ideje da se likovna umjetnost približi radnicima i njihovim obiteljima i na taj način oplemenila njihov svakodnevni život – od radnog do slobodnog vremena. Likovna se umjetnost propagirala poklanjanjem umjetnina radnicima za određene zasluge u radu, postavljanjem skulptura nastalih u Koloniji u sklopu radničkog naselja, sudjelovanjem pojedinih radnika u nastajanju likovnih djela, pa sve do radikalnijih primjera postavljanja umjetničkih djela u radne prostore Željezare. Kolonija je okupila više od 185 umjetnika koji su napravili više od 700 slika, skulptura, grafika, reljefa i fotografija. Umjetnici su dolazili gotovo iz svih dijelova Jugoslavije, tako da umjetnine nastale u vrijeme djelovanja Kolonije danas predstavljaju vrijednost međunarodnog karaktera koju treba iskoristiti u prezentaciji grada Siska. Djelatnost Kolonije i umjetnine nastale u njoj predstavljaju izazov za sve istraživače, kao i tvornica koja je inicirala njezino postojanje te radničko naselje u svom urbanom okruženju.

Uz predavanje, svi posjetitelji moći će pogledati projekciju dokumentarnog filma „Uz tvornicu je izrastao grad“ iz 1965. godine o radnicima Željezare i njihovu svakodnevnom životu te razgledati izložbu slika i skulptura nastalih u Koloniji.

 

1. listopada 2013, Gradski muzej Sisak, Ulica kralja Tomislava 10, Sisak, 18,00 sati.

Predavanje „Industrijska baština Zagreba„ mr. sc. Gorana Arčabića, višeg kustosa Muzeja grada Zagreba

 U izlaganju će biti riječi o stanju, perspektivama i načinima upravljanja industrijskim naslijeđem u gradu Zagrebu, jednom od vodećih industrijskih centara jugoistočne Europe u 20. stoljeću.

Većinu zemljišta i nekadašnjih industrijskih objekata u širem gradskom središtu, izgrađenih u vremenu od 1890-ih do 1940-ih godina, očekuje transformacija u zone poslovne, stambene ili mješovite namjene. Analiza povijesne i graditeljske vrijednosti objekata te kritička interpretacija planova njihove prenamjene detektira „slabe točke“ i ukazuje na opće probleme u vrednovanju, zaštiti i korištenju potencijala industrijskoga naslijeđa. Zagreb pritom nije izdvojen slučaj, već je primjer ustaljena obrasca prema kojem se industrijska baština tretira u Hrvatskoj. U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisane su tri industrijske povijesne cjeline i četiri tvornička objekta u gradu Zagrebu, zaštićeni kao nepokretna kulturna dobra. Preventivno su zaštićeni dijelovi dvaju kompleksa, a određen broj industrijskih objekata zaštićen je kao dio Povijesne urbane cjeline grada Zagreba. Fokus izlaganja bit će na trima industrijskim povijesnim cjelinama (Zagrebačkom paromlinu, Strojarnici Ugarske državne željeznice, Gradskoj klaonici i stočnoj tržnici), koje se nalaze u širem gradskom središtu i samim time predstavljaju, uz kulturni, značajan financijski potencijal.

 

2. listopada 2013, Gradski muzej Sisak, Ulica kralja Tomislava 10, 19,00 sati.

Promocija knjige dr. sc. Zrinke Paladino „Lavoslav Horvat: kontekstualni ambijentalizam i moderna“

Šest desetljeća neprekinutog arhitektonskog djelovanja akademika Lavoslava Horvata, obilježenog natprosječnim majstorstvom u ostvarivanju i najsloženijih zadataka, predstavlja ga jednim od najznačajnijih predstavnika hrvatske arhitekture XX. stoljeća. Uglavnom vezan uz Odjel industrijske arhitekture, Horvat je stimom suradnika i različitih stručnjaka ostvario jedan od najopsežnijih opusa industrijske arhitekture u cijeloj državi. Pritom su među projektima najbrojniji oni tekstilnih tvornica, koje su prema Horvatovim projektima postupno građene u cijeloj zemlji, ali i izvan njezinih granica. Potpuno vladajući projektiranjem pogona tekstilne industrije, Horvat je ostvario nevjerojatan opus koji opsegom i kvalitetom i danas začuđuje i predstavlja presedan u našoj arhitektonskoj povijesti. Tvornica vagona, strojeva i mostova „Đuro Đaković“ u Slavonskome Brodu, Tvornica prediva i konca „Dalmatinka“ u Sinju te Tvornica električnih žarulja „TEŽ“ u Zagrebu tako predstavljaju značajnu hrvatsku modernu arhitekturu socijalizma 1950-ih i 1960-ih godina. Uz njih vežemo i ostvarenja čak pet hidroelektrana, od kojih je hidroelektrani „Zakučac“ pokraj Omiša 1963. godine čak bila dodijeljena i godišnja arhitektonska nagrada „Viktor Kovačić“. Nesvakidašnji talent kvalitetnoga čovjeka s izvanrednim opusom osigurao je Lavoslavu Horvatu značajno mjesto u povijesti moderne hrvatske arhitekture.

 

4. listopada 2013, Gradski muzej Sisak, Ulica kralja Tomislava 10,  19,00 sati.

Okrugli stol vezan uz sudbinu industrijske baštine grada Siska te formiranje Društva prijatelja industrijske baštine grada Siska – „Industriopolis“


5. rujna 2013, polazak u 10,00 sati ispred Željezničkog kolodvora u Sisku

Organizirani obilazak rute industrijske baštine grada Siska uz stručno vodstvo (Željeznički kolodvor – Željeznički most – Holandska kuća)   

 

  • 2
  • 3
  • DSC_0004
  • DSC_0023
  • DSC_0026
  • DSC_0027
  • DSC_0050
  • DSC_0060
  • DSC_0078
  • DSC_0105
  • DSC_0112
  • DSC_0113
  • DSC_0120
  • DSC_0127
  • DSC_0143
  • DSC_0150
  • DSC_0166
  • DSC_0167
  • DSC_0178
  • DSC_0186
  • DSC_0203
  • DSC_0222
  • DSC_0232
  • plakati98x68_NAJAVNI_PROGRAM_web-1
  • plakati98x68_NAJAVNI_PROGRAM_web-2
  • shell